Posebni odjel za ratne zločine formiran je nakon donošenja paketa zakona koji je usvojen u Parlamentu BiH u prosincu 2004. godine, a koji su bili nužni da bi se predmeti sa MKSJ mogli procesuirati pred domaćim pravosudnim institucijama, kao i da bi se mogla preuzeti uloga Jedinice za pravila puta MKSJ koja je do svog zatvaranja pregledavala predmete ratnih zločina prije nego što domaći sudovi donesu odluku o lišenju slobode osumnjičenih za ratne zločine počinjene za području Bosne i Hercegovine. Odjel za ratne zločine je odgovoran za procesuiranje predmeta ratnih zločina koji su počinjeni na teritoriju Bosne i Hercegovine u razdoblju ratnih sukoba od 1992. do 1995. godine.

Posebni odjel za ratne zločine Tužiteljstva BiH počeo je sa radom 09. ožujka 2005. godine, a na inauguraciji su nazočili mnogi dužnosnici bosanskohercegovačkog  pravosuđa, Haškog suda i međunarodne zajednice.

U sklopu aktivnosti  Posebnog odjela za ratne zločine, Kolegij tužitelja Tužiteljstva BiH donio je Pravilnik o pregledu predmeta ratnih zločina čiji sastavni dio je i dokument naslovljen Orjentacioni kriteriji za ocjenjivanje osjetljivih predmeta Jedinice za pravila puta. Svrha tog dokumenta je odrediti smjernice o tome koji su to predmeti koji, zbog svoje težine ili zbog statusa počinitelja, mora procesuirati Tužiteljstvo BiH, a koji predmeti se mogu ustupiti stvarno i mjesno nadležnim tužiteljstvima na daljnje postupanje. Zbog velikog broja predmeta ratnih zločina, očekivati je da će ipak najveći dio njih biti procesuiran na kantonalnoj/okružnoj razini.

Posebni odjel za ratne zločine Tužiteljstva BiH radi na četiri vrste predmeta:

·    Predmeti koje Haški tribunal ustupa domaćem pravosuđu sukladno Pravilu 11bis svojih Pravila o postupku i dokazima.  To su predmeti u kojima je Tribunal potvrdio optužnicu, ali nije započeo suđenje, no sudbeno vijeće Tribunala donijelo je pravomoćnu odluku da se predmet ustupi domaćem pravosuđu na daljnje postupanje. Pravilo 11bis, između ostaloga, u stavu A predviđa:

·    "(A) Nakon što je optužnica potvrđena, a prije početka suđenja, bez obzira na to da li je optuženi pod nadzorom Međunarodnog suda, predsjednik može imenovati vijeće sastavljeno od troje stalnih sudija izabranih iz sastava pretresnih vijeća (dalje u tekstu: Vijeće za prosljeđivanje), koje će biti jedina i isključiva instance za utvrđivanje da li predmet treba proslijediti vlastima države:

(i) na čijoj teritoriji je krivično djelo počinjeno; ili

(ii) u kojoj je optuženi uhapšen; ili

(iii) koja je nadležna za takav predmet, te je voljna i adekvatno pripremljena da ga preuzme."

·    Predmeti  koje je pregledavala jedinica za Pravila puta MKSJ. To su predmeti u kojima su domaće institucije iz Bosne i Hercegovine sprovele istragu, a zatim ih proslijedile jedinici za Pravila puta da bi dobili njihovo mišljenje, kako bi utvrdili da li su prikupili dovoljno dokaza koji ukazuju da postoje osnovi sumnje da bi osoba mogla biti stavljena u pritvor.

·    Predmeti iz Tužiteljstva Haškog tribunala u kojima je Tribunal sproveo istragu, ali nije podigao optužnicu.

·    Svi predmeti koji su započeti nakon isteka mandata jedinice Pravila puta u listopadu 2004.

Posebni odjel za ratne zločine mora također u svjetlu svog Pravilnika i Orjentacionih kriterija za osjetljivost predmeta ratnih zločina ponovo ispitati i sve predmete bosanskohercegovačkih tužiteljstava koji nisu bili proslijeđeni jedinici za Pravila puta, kako bi ocijenio je li predmet 'vrlo osjetljiv' (što znači da se mora procesuirati pred Sudom BiH) ili 'osjetljiv' (što znači da se može ustupiti stvarno i mjesno nadležnom tužiteljstvu na daljnje postupanje).

Organizaciona struktura

Posebni odjel za ratne zločine Tužiteljstva BiH svoj rad u organizacionom smislu ostvaruje kroz funkcioniranje šest (6) tužiteljskih timova koji su ustanovljeni prema zemljopisno-regionalnoj strukturi BiH.

Tim 1 pokriva regiju sjeverozapadne Bosne i dio Posavine;

Tim 2 pokriva regiju središnje Bosne;

Tim 3 pokriva regiju istočne Bosne (dolina Drine) i dio Posavine;

Tim 4 pokriva regiju Sarajeva i istočne Bosne uključujući Foču;

Tim 5  pokriva regiju zapadne Hercegovine i dolinu Neretve; i

Specijalni tim 6 za područje Srebrenice.

mapa timova

Organizaciona šema Posebnog odjela za ratne zločine

PREDMETI EKSHUMACIJE

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je zajedno sa novoutemeljenim Institutom za nestale osobe Bosne i Hercegovine i Međunarodnom komisijom za nestale osobe prepoznalo problem stvarne nadležnosti u izvršenju radnji ekshumacija okružnih i kantonalnih tužiteljstava tijekom 2008. godine. Na sastanku održanom dana 28.10.2008. godine u organizaciji Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, na kojem su bili nazočni glavni tužitelj Tužiteljstva BiH, glavni tužitelj Tužiteljstva FBiH, glavni tužitelj Tužiteljstva RS-a, glavni tužitelj Tužiteljstva Brčko Distrikta BiH, te predstavnici Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine i Međunarodne komisije za nestale osobe, postignut je dogovor da u narednom razdoblju Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine zaprima sve informacije vezane za nestale osobe, a gdje se ukaže potreba za izvršenje ekshumacije da upućuje Sudu Bosne i Hercegovine zahtjeve za izdavanje naredbi za ekshumaciju.

Glavni tužitelj Tužiteljstva BiH donio je odluku da se počev od 01.01.2011. godine svi zahtjevi i svi predmeti ekshumacije i reekshumacije rješavaju u Tužiteljstvu BiH i preko Suda BiH. Na ovaj način bit će konačno ispoštovane odredbe Zakona o kaznenom postupku BiH o stvarnoj i mjesnoj nadležnosti za postupanje u predmetima ekshumacija osoba stradalih posljedicama kaznenih djela ratnih zločina.

U Tužiteljstvu BiH poduzete su odgovarajuće mjere na pripremi svih tehničkih i logističkih uvjeta glede realizacije budućih zahtjeva za ekshumacije. Akutni problem - pomanjkanje prostora, reflektira se i na ovu sferu aktivnosti Tužiteljstva, s obzirom da se može očekivati povećanje materijalne dokumentacije i dokaza nastalih izvršenjem ovih naredbi, a u budućem razdoblju će se pohranjivati u spisima i arhivi Tužiteljstva.